Magnezij je mineral o kojem se posljednjih godina puno govori, a razlozi za to nalaze se u gotovo svakom biološkom procesu u našem organizmu. Sudjeluje u više od tri stotine enzimskih reakcija, utječe na rad mišića, živčanog sustava i metabolizam energije te regulira ravnotežu elektrolita. Iako ga često uzimamo zdravo za gotovo, nedostatak magnezija može dovesti do niza neugodnih simptoma poput grčeva u mišićima, umora, razdražljivosti i poremećaja sna.
Budući da tijelo ne stvara zalihe ovog minerala, nužno je redovito ga unositi hranom ili, prema potrebi, dodacima prehrani. Izbor pravog oblika, doze i raznolikost izvora ključni su za optimalno iskorištavanje njegovih dobrobiti.

Magnezij u fiziologiji i zdravlju
Magnezij je četvrti najzastupljeniji mineral u ljudskom tijelu i drugi po važnosti unutar stanica, odmah nakon kalija. Djeluje kao koenzim u reakcijama koje stvaraju adenozin trifosfat, glavnu energetski aktivnu molekulu. Bez adekvatne razine magnezija metabolizam ugljikohidrata i masti postaje neučinkovit, što može rezultirati padom razine energije i povećanom osjetljivošću na stres.
Mineral je važan i za sintezu DNK i RNK, pa time utječe na diobu i oporavak stanica. Njegova uloga u kontrakciji i relaksaciji mišića čini ga ključnim za sportaše, ali i za sve koji pate od kronične napetosti i bolova. Osim toga:
- Pomaže u održavanju ritma srca
- Podržava funkciju inzulina
- Pridonosi stabilnosti krvnog tlaka
Redovito praćenje prehrane, labaratorijskih nalaza i životnih navika pomaže u održavanju optimalnih vrijednosti ovog esencijalnog minerala.









